30 godina kasnije: Svi su govorili da će PlayStation propasti, prisjeća se njegov tvorac
PlayStation je bio kolosalan hit na tržištu, ali je prije toga njegov tvorac Ken Kutaragi jedva uvjerio proizvođače igara i svoje šefove u kompaniji Sony da će njegova konzola biti uspješna, prenosi Hina. “Svi su nam govorili da ćemo propasti”, priča Kutaragi za AFP u rijetkom intervjuu koji je dao povodom 30 godina PlayStationa.
S revolucionarnom 3D grafikom i sadržajnijim igrama kao što su Tomb Raider i Metal Gear Solid, uređaj se prvi put pojavio na policama 3. decembra 1994. godine. U to doba Nintendova konzola NES i slični uređaji za igrice smatrani su dječjim igračkama, kaže 74-godišnji Japanac.
Tehnološki napredak za novi oblik zabave
Popularne igre poput Super Marija bile su dvodimenzionalne, a tehnologija kompjuterski stvorene slike (CGI) bila je rijetkost čak i u Hollywoodu.
“Strahujući za ugled japanskog diva kao proizvođača vrhunske elektronike, većina rukovodilaca u kompaniji Sony žestoko se protivila konzoli, rekao je Kutaragi.
Ni japanski proizvođači igara isprva nisu pokazali interes jer se stvaranje 3D igara u stvarnom vremenu u to doba činilo nezamislivim. Kutaragi je objasnio da bi snimanje jednog filma CGI-jem u to vrijeme trajalo je godinu ili dvije, a njegova bi produkcija koštala i desetke miliona dolara. Kutaragija, međutim, tada zaposlenog u Sony-ju, to nije sprečavalo.
“Željeli smo maksimalno iskoristiti tehnološki napredak u svrhu novog oblika zabave”, rekao je inženjer rado se prisjećajući tog vremena.
Njegova se ambicija isplatila: PlayStation 2 sa 160 miliona prodanih jedinica bila je najprodavanija gaming konzola na svijetu, a danas je u svojoj petoj generaciji.
Sony i Nintendo se razilaze
Sony i Nintendo poznati su rivali, ali prije više od tri decenije sarađivali su kako bi stvorili CD-ROM čitač kompatibilan s konzolom Super Nintendo, koja je mogla primati samo kasete. Uz Nintendovo odobrenje, Sony je razvijao mašinu koja može čitati i CD-ove i kasete, s radnim naslovom “Play Station”, što je bila prva upotreba tog danas dobro poznatog imena. Ipak, prijateljstvo dva giganata završilo je dramatično. Nekoliko sati nakon što je Sony predstavio svoj novi projekt na sajmu u Las Vegasu 1991, Nintendo je, predomislivši se zbog Sony-jevih prava nad igrama, najavio da će se radije udružiti s nizozemskim Philipsom. Potez se smatrao izdajom i poniženjem za Sony, a svi ti projekti u usponu nisu se uspjeli ostvariti.
“Novine su tada pisale da je to loše za nas. Ali bilo je neizbježno da Sony i Nintendo, svako za sebe, slijedi svoj put, jer su naši pristupi bili potpuno drugačiji. Nintendu su videoigre bile igračke koje nemaju nikakve veze s tehnologijom. Bez tog razilaženja, PlayStation kakav poznajemo, nikad ne bi ugledao svjetlo dana, zaključio je Kutaragi.
PlayStation nije igračka
U trenutku kad je Sony u Japanu lansirao svoj PlayStation i CD igre 1994. godine, a u zapadnim zemljama nekoliko mjeseci kasnije, Nintendo je bio predvodnik prodaje konzola. Stoga je Sony za razvoj novog modela distribucije iskoristio svoje iskustvo u muzičkoj industriji, prodajući PS u trgovinama elektronike umjesto u trgovinama igračaka. Kutaragi je kasnije postao potpredsjednik uprave Sonyja, da bi ga 2007. napustio, nakon lansiranja PlayStation 3 konzole, koja je u početku imala problema s komercijalizacijom.
Budućnost tržišta konzola sada je neizvjesnija jer gaming u oblaku postaje sve popularniji. To je Kutaragi, takođe, predvidio godinama unaprijed, zajedno s mobilnim gamingom.
“Često bih razmišljao o budućnosti tehnologije, kroz 10 ili 20 godina, kako bih predvidio nove trendove. Mnogim ljudima to je bilo teško razumjeti”, rekao je Kutaragi.
Nekad SF, danas realnost
Ovaj inženjer sada vodi startup koji se bavi robotikom i vještačkom inteligencijom, te predaje na japanskom univerzitetu.
“Ulazimo u svijet u kojem se sve može izračunati kompjuterom uz pomoć vještačke inteligencije”, rekao je Kutaragi.
Na primjer, interaktivni servis pogonjen generativnom vještačkom inteligencijom ChatGPT omogućen je jer je jezik postao izračunljiv, a slična se tehnologija koristi u različitim sektorima poput medicine, muzike i vizuelne umjetnosti.
“Zamislite da se vrijeme i prostor, takođe, daju izračunati. Za sada je to mogućnost ograničena na svijet videoigara, ali zamislite kad bismo se mogli odmah preseliti na bilo koje mjesto. Ono što je nekad bila naučna fantastika moglo bi postati stvarnost”, zaključuje japanski vizionar, prenosi Al Jazeera.